Download 199803.pdf

Contents : R IJE GLAVNOG UREDNIKA PREPU TAMO LI UMARSTVO DILETANTIMA Slu beno utemeljenje hrvatske umarske struke i znanosti zbilo se 1860. godine inom osnivanja Gospodarsko- umarskoga u ili ta u Kri evcima. Od tada do danas razvoj umarske struke ide uzlazno. Osnovana je umarska akademija u Zagrebu prislonjena uz Zagreba ko sveu ili te 1898. godine. Poslije Prvoga svjet skog rata osnovan je Poljoprivredno umarski fakultet a 1960. godine stolje e poslije osnivanja kri eva koga U ili ta osnovan je samostalni umarski fakultet Sveu ili ta u Zagrebu s dva odjela - umarskim i Drvno-tehnolo kim. Godine 1945. osnovan je u Zagrebu Institut za umarska i lovna istra ivanja koji je danas prerastao u modernu umarsku znanstvenu instituciju. Kao i umarski fakultet Institut je izabran lanicom Europskoga umarskoga instituta u Finskoj. Posebice se ovdje spominje Srednja umarska kola u Karlovcu koja daje izvrsni srednjo kolski umar ski kadar. Na prijedlog Hrvatskoga umarskog dru tva 1996.godine osnovana je Akademija umarskih znanosti u Zagrebu koja okuplja hrvatske znanstvenike umare iz zemlje i inozemstva. Na i strukovnjaci ravnopravno se nose s onima u svijetu a umari iz Austrije Ma arske e ke Slova ke Njema ke vicarske Italije i drugdje prilikom posjeta na im umama izjavljuju kako se u nas mo e puno toga nau iti. Iz svega to sam naveo mo emo ustvrditi kako je hrvatska umarska struka na svjetskoj razini kada je rije o ulozi ume u modernome svijetu. Znakovito je kako je hrvatski Zakon o umama jedini u Europi ko ji ne dozvoljava golu sje u ume to osigurava potrajnost kao i prirodnost ume. Upravo danas kad suvremeni svijet dokazuje u praksi kako uma ekolo ki vrijedi tridesetak puta vi e od drva koje proizvede na zakonodavatelj okre e leda tom neprocjenjivom prirodnom bogatstvu. Tako se primjerice uma daje besplatno i to prema izboru investitora graditeljima cesta (Zakon o cestama) koje e itekako dobro iskoristiti njihovi budu i vlasnici a da se umarstvu ne vrati ni ono stoje potrebno za osniva nje nove ume kao zamjene za ekolo ku i sirovinsku funkciju uni tene ume. Ne znam kako bi reagiralo po slovodstvo tvornice kada bi im netko uni tio stroj za proizvodnju ili to bi rekao vlasnik hidroelektrane ka da bi umari uni tili dio turbine i si. ini se kako je uma u na im prilikama shva ena kao prirodno dobro koje treba koristiti a umari su ti koji je koriste na na in daje "kr e" jer se dovr na sje a u uzgojnome postupku oplodne sje e smatra uni tavanjem ume a ne zna se kako su poslije uklanjanja zrelih stabala stvoreni uvjeti za razvoj mlade ume od vi e desetina tisu a mladih stabalaca po 1 ha. Takva su stabalca nastala prirodnom obnovom a po potre bi bit e dopunjena i onim vrstama drve a koje e pove ati stabilnost ekosustava. Za ume koje Hrvatska danas ima mo e zahvaliti 150-godi njem visokostru nom radu umarske struke koja je s njima dobro postupaju i i uzgojno i ekolo ki i gospodarski o uvala ume dobre kakvo e. Za takav na in postupanja sa umama potrebna je iroka naobrazba koja obuhva a tri podru ja - biologiju ekonomi ju i tehniku. Kako bi se to ostvarilo na Sumarskome fakultetu Sveu ili ta u Zagrebu slu a se vi e od 50 predmeta a studenti na terenu provedu u posebno pripremljenim terenskim objektima skoro pola godine. Budu i daje primjena zakona u podru ju umarstva (Zakon o umama i dr.) slaba strana dana njice nestru njaci preuzimaju poslove na mnogim podru jima umarskih strukovnjaka. Tako se primjerice ne umari bave hortikulturom njegom parkova park- uma drvoreda nacionalnih parkova umskih rezer vata rasadni kom proizvodnjom za titom umovitoga krajolika protuerozijskom komponentom u vodo privredi odr avanjem posebnih uma za za titu poljoprivrednih povr ina prevencijom umskih po ara lovstvom iskori ivanjem uma primarnom preradom drva planiranjem prostora umovitoga krajobraza i dr. Svaki onaj tko radi u umarstvu trebao bi svoju stru nost dokazati licencijom. I na kraju nije bitan vlasnik ume koja u Hrvatskoj uz more predstavlja najve e obnovljivo bogatstvo na cije. Bitno je tko e u umi raditi poslove uzgajanja za tite iskori ivanja ure ivanja uma i lovstva jer di letantizam e nas odvesti u ekolo ku i financijsku propast. Uvjeren sam kako svaki onaj koji smanjuje ka drovsku osnovicu umarstva ima krivo pa makar se radilo o Vladi Republike Hrvatske i njezinome Javnom poduze u. Siguran sam kako j e posljednji trenutak da umarska struka sjedne zajedno s politikom i prona e izlaz iz ovoga stanja koje ako potraje vodi u stanje koje e se te ko popraviti. Javno poduze e koje se bavi gospodarenjem umama ne mo e svoju djelatnost svesti na tridesetinu dr avnih interesa koju Hrvatska ima u umama tj. isklju ivo na sirovinsku funk

INFO HASH : c9a44e3817d8740b063eb2f23ec231c62199e081

Download now

File Size: 16.6 mb