Download ZInfo_2008_02.pdf

Contents : Mjese nik udruge Zelena Istra Velja a 2008. KATASTROFALNO STANJE U PROSTORU I NAGOMILANI PROBLEMI TO VAM DONOSIMO U KAMENOLOMI U ISTRI: INICIJATIVA OVOM BROJU GRA0ANA PREDALA ZAHTJEVE Kratak pregled aktivnosti ISTARSKOJ UPANIJI Zelene Istre tijekom velja e: - Inicijativa gra ana o kamenolomima u Istri - Studija utjecaja na okoli plinovoda Vodnjan - Umag - Potreba regionalne suradnje na Jadranu za slu aj ekolo kih katastrofa - Predstavnica Zelene Istre u Bruxellesu o Ka tijunu ZELENI TELEFON Tijekom velja e primili smo 29 prijava gra ana na Zeleni telefon i to: gradnja 1 otpad 4 razno 2 rudarenje 3 ume 1 vode 2 zelenilo 13 zra enje 3. Vi e o slu ajevima pro itajte na str. 7 i 8. zinfo velja a 2008. Sastanak Inicijative gra ana za reguliranje pitanja rada postoje ih i otvaranja novih kamenoloma u Istri s pro elnikom Upravnog odjela za odr ivi razvoj Istarske upanije Josipom Zidari em odr an je 21.. velja e u upanijskim prostorijama a prisustvovalo mu je 6 predstavnika gra ana koji ive u susjedstvu kamenoloma Vilanija umber Vranja. minj i Lakovi i i predstavnica Zelene Istre. Predstavnici Inicijative su pro elniku predali svoje zahtjeve koji se odnose na: zahtjev za izradom analize (studije) negativnih u inaka eksploatacije mineralnih sirovina na udaljenosti od 2000 metara od naselja zabranu eksploatacije na udaljenosti manjoj od 500 metara za postoje e kamenolome i najmanje 1000 metara kod otvaranja novih poticanje rje avanja i sankcioniranja nezakonitosti u radu postoje ih kamenoloma izradu strate ke procjene utjecaja na okoli eksploatacije mineralnih sirovina u Istri. Gra ani su jo jednom istaknuli katastrofalno stanje u prostoru uzrokovano nebrigom i nefunkcioniranjem dr avnih tijela i inspekcija nepo tivanjem mjera za tite okoli a pogodovanjem vlasnicima kamenoloma kao i namjeru da i o tom problemu nastave iznositi zajedni ka stajali ta i provoditi zajedni ke aktivnosti. Osim toga pro elniku su iznijeli i mjere koje bi upanija hitno trebala po eti poduzimati da bi se nagomilani problemi po eli rje avati. nastavak na sljede oj strani... 1 Pro elnik je ponovio da je upanija ve 2004. odbila zahtjev za izmjenom (smanjivanju) odredbe o za titnoj udaljenosti kamenoloma od 500 metara od naselja i da vjeruje da e se takvo stajali te i zadr ati. Dodao je da je upanija utvrdila svojim prostornim planom minimalnu udaljenost od 500 metara ali da su op ine i gradovi svojim planovima mogle definirati i ve u za titnu udaljenost - ali to ne ine. Pozvao je Inicijativu da svoje zahtjeve i mjere predlo i u svrhu izmjena Prostornog plana Istarske upanije to e Inicijativa i u initi. Inicijativa gra ana e osim zahtjeva za izmjenom PPI pozvati upana na predstavljanje "cesta kamenoloma Istre" kako bi se sam uvjerio da one ne mogu postojati uz vinske ceste maslinike i biciklisti ke staze. Ruralni turizam trebao je postati generator razvoja unutra njosti Istre dok ga kamenolomi dovode u pitanje. Svi prisutni su zaklju ili kako bez razumijevanja i institucija u Istarskoj upaniji djelovanja zapo injanje rje avanja problema nije mogu e. Potrebno je da upanija sazove sastanak svih onih koji su "zaslu ni" za vrlo lo e stanje u prostoru Istre kada su kamenolomi u pitanju: od gradona elnika op ina i gradova predstavnika nadle nih tijela dr avne uprave do inspekcija i policije. Na tom bi sastanku gra ani imali prilike uti za to se ne provode zakoni i mjere za tite i za to se ne sankcioniraju prekr itelji kao i o na inu na koji se problemi namjeravaju po eti rje avati. Du ica Radoj i STUDIJA UJECAJA NA OKOLI PLINOVODA VODNJAN - UMAG ISKLJU8IVANJE JAVNOSTI IZ PROCESA ODLU8IVANJA Javni uvid u Studiju ciljanog sadr aja o utjecaju na okoli za izgradnju magistralnog plinovoda Vodnjan-Umag zapo eo je 28. sije nja i traje do 27. velja e. Studiju je izradio Institut gra evinarstva Hrvatske d.d. a vanjski suradnici na izradi Studije bili su OIKON d.o.o. ECOINA d.o.o. EKONERG d.o.o. DVOKUT ECRO d.o.o. i ARHEOLO KI MUZEJ ISTRE. Me u vanjskim suradnicima nema i Dr avnog zavoda za za titu prirode premda se u Studiji navode vrlo alarmantni podaci vezani uz predvi9eni zna ajni negativni utjecaj na prirodu: negativni utjecaj o ekuje se na ukupno 104 strogo za ti ene vrste 59 za ti enih vrsta i 13 rijetkih i ugro enih stani ta. zinfo velja a 2008. Iz Studije jo izdvajamo: "Posebno negativan utjecaj o ekuje se na za ti ene dijelove prirode: more i podmorje Limskog kanala (posebni rezervat u moru) u e rijeke Mirne (podru je u statusu zoolo ko-ornitolo kog rezervata) te na lokve u neposrednoj blizini trase plinovoda...". Utjecaj na Zna ajni krajobraz Limski kanal i Limsku dragu opisuje se na sljede i na in: "Utjecaj planiranog plinovoda ... odra ava se kroz neminovne promjene u fizi koj strukturi a time i vizualnoj percepciji krajobraza te kroz mogu a obezvrje enja njegovih ekolo kih gospodars

INFO HASH : 549dc1380d9b10854a5c7610a388bf40570fb00c

Download now

File Size: 1.1 mb